Impuls sile

Извор: testwiki
Пређи на навигацију Пређи на претрагу
Elastični sudar u dve dimenzije. Ukupni iznos impulsa sile i energije za savršeno elastičan sudar ostaje sačuvan.
Balističko klatno je uređaj za određivanje brzine balističkih projektila, na primjer puščanoga zrna.

Датотека:Happy vs. Sad Ball.webm

Impuls sile (lat. impulsus: udarac, podsticaj), u mehanici[2][3][4](oznaka -{I}-),[5] vektorska je fizička veličina određena (definisana) kao umnožak sile i vremena tokom kojeg je ta sila delovala.[6] Matematički se računa kao:

I→=F→t

ili, u integralnom obliku, ako sila nije konstantna, već je funkcija vremena (tokom vremena od trenutka -{t1 do t2)}-:[7]

𝐈=∫t1t2𝐅dt

Uz pojam impulsa sile usko je vezana količina kretanja čestice, koja je umnožak njene mase i vektora brzine -{m ∙ v}-. Bez delovanja impulsa nema promene brzine čestice, jer je (zakon količine kretanja):

𝐈=∫t1t2𝐅dt=Δ𝐩=m𝐯𝟐−m𝐯𝟏

gde je:

-{F}- - sila koja deluje na telo,
-{t}-1 i t2 - vreme ili trenutak kada sila počinje da deluje, odnosno kada sila prestaje da deluje,
-{m}- - masa tela,
-{v}-2 - konačna brzina tela,
-{v}-1 - početna brzina tela,
-{Δp}- - promena količine kretanja.

Ta se veza impulsa sa količinom kretanja izvodi za česticu integrisanjem drugog Njutnovog zakona po vremenu, a u sličnom obliku postoji i kod kretanja krutog tela. Merna jedinica impulsa je njutn sekunda (-{N s}-).[8]

Očito je da je derivacija impulsa po vremenu jednaka sili, te stoga iz definicije drugog Njutnovog zakona proizlazi da je impuls ekvivalentan količini kretanja. Može se stoga pisati:

I→=p→
F→⋅t=m⋅v→

Ovakav matematički zapis je posve korektan samo ako je sila delovala na telo u mirovanju. Opštiji zapis ima sledeći oblik:

I→=m⋅v→2−m⋅v→1

iz čega je očito da je impuls sile jednak promeni količine kretanja.[9][10] Drugim rečima, impuls sile uzrokuje promenu stanja kretanja baš kao što to može utvrditi i za silu konstantnog intenziteta.

Takođe, matematički je lako pokazati da je promena kinetičke energije jednaka skalarnom umnošku impulsa sile i vektora srednje brzine.

EK2−EK1=I→⋅v→sr

gde je v→sr=v→2+v→12. Ovde je važno uočiti da se radi o vektorskom, a ne skalarnom zbiru.

Impuls sile i količina kretanja

Шаблон:Glavni

U golfu, impuls sile palice se prenosi na količinu kretanja loptice.

Neka se kugla mase -{m}- kreće uniformnom brzinom -{v1}-. Ako se na tu kuglu deluju silom -{F}-, ona će dobiti ubrzanje ili akceleraciju -{a}-, pa će njena brzina -{v2}- biti (uniformno ubrzano pravolinijsko kretanje):

v2=v1+a⋅t

Kad se pomnoži leva i desna strana ove jednačine sa -{m}-, dobija se:

m⋅v2=m⋅v1+m⋅a⋅t

Kako je prema drugom Njutnovom zakonu kretanja:[11][12][13]

F=m⋅a

to je:

m⋅v2=m⋅v1+F⋅t

pa se dobija:

F⋅t=m⋅v2−m⋅v1

Umnožak sile -{F}- i vremena -{t}-, u kojem je sila delovala na telo, zove se impuls sile, a umnožak mase i brzine zove se količina kretanja.

Kako je -{m v2}- = količina kretanja na kraju intervala -{t}-, a -{m v1}- = količina kretanja pre delovanja sile -{F}-, to je -{m v2 - m v1}- = prirast količine kretanja. Prema tome, navedeni izraz u matematičkom obliku pokazuje da je: „Impuls sile za neko vreme -{t}- jednak prirastu količine kretanja za to vreme”.

Ako kugla miruje pre delovanja sile, to jest -{v1}- = 0, onda je:

F⋅t=m⋅v

što znači da je impuls sile za neko vreme -{t}- jednak količini kretanja.[14]

Reference

Шаблон:Референце

Literatura

Шаблон:Литература

Шаблон:Литература крај

Spoljašnje veze

Шаблон:Commonscat-lat

Шаблон:Подножје

  1. ↑ Шаблон:Cite web
  2. ↑ Шаблон:Cite encyclopedia
  3. ↑ Шаблон:Cite encyclopedia
  4. ↑ Шаблон:Cite book
  5. ↑ Beer, F.P., E.R. Johnston, Jr., D.F. Mazurek, P.J. Cornwell, and E.R. Eisenberg. (2010). Vector Mechanics for Engineers; Statics and Dynamics. 9th ed. Toronto: McGraw-Hill.
  6. ↑ Impulse of Force, Hyperphysics
  7. ↑ Шаблон:Cite book
  8. ↑ Impuls, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.
  9. ↑ Шаблон:Cite book
  10. ↑ Шаблон:Cite book
  11. ↑ Шаблон:Cite book
  12. ↑ Шаблон:Cite book
  13. ↑ Шаблон:Cite book
  14. ↑ Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.