Konstanta disocijacije kiseline

Извор: testwiki
Пређи на навигацију Пређи на претрагу
Acetic acid, CH3COOH, is composed of a methyl group, CH3, bound chemically to a carboxylate group, COOH. The carboxylate group can lose a proton and donate it to a water molecule, H20, leaving behind an acetate anion CH3COO- and creating a hydronium cation H3O. This is an equilibrium reaction, so the reverse process can also take place.
Sirćetna kiselina, slaba kiselina, donira proton (vodonični jon, označen u zelenom) vodi u ravnotežnoj reakciji čime nastaje acetatni jon i hidronijum jon.

Шаблон:Kiseline i baze-lat Konstanta disocijacije kiselina, Ka, (kiselinska konstanta, konstanta jonizacije kiseline) je kvantitativna mera jačine kiseline u rastvoru. To je konstanta ravnoteže hemijske reakcije poznate kao disocijacija u kontekstu kiselo-baznih reakcija.[1][2] Ravnoteža se može simbolički zapisati kao:

-{HA Шаблон:Eqm A + H+}-,

gde je -{HA}- generička kiselina. Ona se disocira u A, koji je poznat kao konjugovana baza kiseline, i vodonični jon ili proton, -{H}-+, koji u slučaju vodenih rastvora, postoji kao solvatisani hidronijumski jon. U primeru prikazanom na slici, -{HA}- je sirćetna kiselina, a A je acetatni jon. Hemijske grupe -{HA}-, A i -{H}-+ su u ravnoteži kad se njihove koncentracije ne menjaju u funkciji vremena. Konstanta disocijacije se obično zapisuje kao količnik ravnotežnih koncentracija (u -{mol/L}-), obeleženih sa [-{HA}-], [A] i [-{H}-+][3]:

Ka=[A][H+][HA]

Pošto Ka vrednosti pokrivaju opseg sa znatnim brojem redova veličina, logaritamska mera konstante disocijacije kiseline se normalno koristi u praksi.

 pKa=log10Ka

Što je veća -{pKa}- vrednost, to je manji stepen disocijacije. Slabe kiseline imaju -{pKa}- vrednosti u približnom opsegu −2 do 12 u vodi. Kiseline sa -{pKa}- vrednošću manjom od oko −2 se smatraju jakim kiselinama. Jaka kiselina je skoro potpuno disocirana u vodenom rastvoru, t. j. do te mere da koncentracija nedisocirane kiseline postaje zanemarljiva. -{pKa}- vrednosti jakih kiselina se mogu, međutim, proceniti teorijskim putem ili ekstrapolacijom iz merenja u nevodenim rastvaračima u kojima je konstanta disocijacije manja, poput acetonitrila i dimetil sulfoksida.[4]

Vidi još

Reference

Шаблон:Reflist

Literatura

Шаблон:Литература

Шаблон:Литература крај

Spoljašnje veze

Шаблон:Normativna kontrola