Konstanta disocijacije kiseline

Шаблон:Kiseline i baze-lat Konstanta disocijacije kiselina, Ka, (kiselinska konstanta, konstanta jonizacije kiseline) je kvantitativna mera jačine kiseline u rastvoru. To je konstanta ravnoteže hemijske reakcije poznate kao disocijacija u kontekstu kiselo-baznih reakcija.[1][2] Ravnoteža se može simbolički zapisati kao:
- -{HA Шаблон:Eqm A− + H+}-,
gde je -{HA}- generička kiselina. Ona se disocira u A−, koji je poznat kao konjugovana baza kiseline, i vodonični jon ili proton, -{H}-+, koji u slučaju vodenih rastvora, postoji kao solvatisani hidronijumski jon. U primeru prikazanom na slici, -{HA}- je sirćetna kiselina, a A− je acetatni jon. Hemijske grupe -{HA}-, A− i -{H}-+ su u ravnoteži kad se njihove koncentracije ne menjaju u funkciji vremena. Konstanta disocijacije se obično zapisuje kao količnik ravnotežnih koncentracija (u -{mol/L}-), obeleženih sa [-{HA}-], [A−] i [-{H}-+][3]:
Pošto Ka vrednosti pokrivaju opseg sa znatnim brojem redova veličina, logaritamska mera konstante disocijacije kiseline se normalno koristi u praksi.
Što je veća -{pKa}- vrednost, to je manji stepen disocijacije. Slabe kiseline imaju -{pKa}- vrednosti u približnom opsegu −2 do 12 u vodi. Kiseline sa -{pKa}- vrednošću manjom od oko −2 se smatraju jakim kiselinama. Jaka kiselina je skoro potpuno disocirana u vodenom rastvoru, t. j. do te mere da koncentracija nedisocirane kiseline postaje zanemarljiva. -{pKa}- vrednosti jakih kiselina se mogu, međutim, proceniti teorijskim putem ili ekstrapolacijom iz merenja u nevodenim rastvaračima u kojima je konstanta disocijacije manja, poput acetonitrila i dimetil sulfoksida.[4]
Vidi još
Reference
Literatura
- Шаблон:Cite book (Previous edition published as Шаблон:Cite book)
- Шаблон:Cite book
- Шаблон:Housecroft3rd (Non-aqueous solvents)
- Шаблон:Cite book (translation editor: Mary R. Masson)
- Шаблон:Cite book
- Шаблон:Cite book
- Шаблон:Cite book