Nuklearni udarni presjek — разлика између измена
imported>FelixBot м DEFAULTSORT → СОРТИРАЊЕ |
(нема разлике)
|
Тренутна верзија на датум 15. октобар 2024. у 22:30


Nuklearni udarni presjek je vrlo važan pojam iz nuklearne fizike, kojim se određuje iskoristljivost neke nuklearne reakcije ili vjerovatnost da dođe do sudara između neke ulazne elementarne čestice i atomskog jezgra nekog atoma. Mjerna jedinica za nuklearni udarni presjek je 1 barn, a to iznosi 1Шаблон:Nbsp×Шаблон:Nbsp10−28Шаблон:Nbsp-{m}-2. Tako je na primjer nuklearni udarni presjek za uranijum-235 i spore (termičke) neutrone 700Шаблон:Nbsp×Шаблон:Nbsp10−28Шаблон:Nbsp-{m}-2 ili 700Шаблон:Nbspbarna.[1]
Vjerovatnost nuklearnih reakcija
Dimenzije atomskog jezgra su vrlo male i iznose oko 10−14 metara. Na primjer, od ukupnog obima atoma uranijuma, atomsko jezgro i elektroni zauzimaju samo 1Шаблон:\10Шаблон:Nbsp000Шаблон:Nbsp000Шаблон:Nbsp000 dio. Zato je razumljivo da samo mali dio čestica (projektila) može da pogodi jezgro. Ili, drugi primjer: samo jedna od 300Шаблон:Nbsp000 alfa čestica može da pogodi jezgro azota ili da prođe u njegovoj blizini i skrene sa svoje putanje, što se može utvrditi u Vilsonovoj komori. Iz ovoga proizlazi da je vjerovatnost nuklearnih reakcija vrlo mala.
Nuklearna reakcija nastaje sudarom raznih čestica s jezgrima atoma na koje nailaze. Treba imati u vidu da iz snopa čestica, samo jedan dio čestica se sudara s jezgrima atoma, a ostali dio se apsorbuje (upija), rasprši ili samo prođe bez sudara.[2]
Matematička definicija
Zamislimo kuglasti cilj (siva ispresječena linija) i snop elementarnih čestica (plave kuglice), koje lete brzinom -{v}- (crna strelica) do cilja. Želimo znati koliko čestica udari u cilj u kratkom vremenu -{dt}-. Da bi se ovo dogodilo, čestice treba da budu u zelenom valjku, koji ima obimШаблон:Nbsp= bazaШаблон:Nbsp× visina. Baza valjka je u stvari udarni presjek σ (crvena površina), a visina je put čestica u vremenu -{dt}- (putШаблон:Nbsp=Шаблон:Nbsp-{v}-Шаблон:Nbsp×Шаблон:Nbsp-{dt}-):
Ako se sa -{n}- označi broj čestica u jedinici obima, onda ima -{nШаблон:NbspV}- čestica u obimu -{V}-, koje vrše nuklearnu reakciju. Ako se sa -{r}- označi iznos reakcija, onda se dobija:
Zna se da protok neutrona iznosi ΦШаблон:Nbsp=Шаблон:Nbsp-{nШаблон:Nbspv}-:
Zna se da nije samo jedan cilj nuklearnih reakcija, već ima -{N}- reakcija po jedinici obima. Tako se dobija ukupan iznos reakcija:
Ako je poluprečnik atomskog jezgra reda veličine 10−14Шаблон:Nbsp-{m}-, onda je udarni presjek reda veličine 10−28Шаблон:Nbsp-{m}-2, od čega je i proizašla definicija 1Шаблон:Nbspbarna. Eksperimenti su pokazali da se veličina udarnog presjeka znatno mijenja, pa tako za spore neutrone u nekim slučajevima je i preko 1000Шаблон:Nbspbarna, a udarni presjek gama čestica može da bude i 0,001Шаблон:Nbspbarna.[3]
Zavisnost nuklearnog udarnog presjeka od temperature
Nuklearni udarni presjek se obično mjeri na 20Шаблон:Nbsp°-{C}- (293,15Шаблон:Nbsp-{K}-). Da bi se izračunao udarni presjek na nekoj temperaturi, treba upotrijebiti formulu:
- ,
gdje je σ nuklearni udarni presjek na temperaturi -{T}- i σ0 nuklearni udarni presjek na temperaturi -{T}-0 (-{T}- i -{T}-0 u kelvinima).
Vidi još
- Udarni presjek
- Neutronski udarni presjek
- Analiza parcijalnog talasa
- Amplituda rasijanja
- Površina presjeka
- Diferencijalni presjek
- Brzina protoka
- Osvjetljenost (teorija rasijanja)
- Detektor čestica
- Presjek radara
- Raderfordovo rasijanje
Reference
Literatura
- -{Bjorken, J. D.; Drell, S. D. (1964). Relativistic Quantum Mechanics.}-
- -{Duderstadt, James J.; Hamilton, Louis J. Nuclear Reactor Analysis. John Wiley & Sons, Inc.}-
- Шаблон:Cite book-lat
- -{Greiner, W.; Reinhardt, J. (1994). Quantum Electrodynamics.}-
- Шаблон:Cite journal-lat
- -{Newton, R. G. (1966). Scattering Theory of Waves and Particles. McGraw Hill.}-
- Шаблон:Cite book-lat
- -{Roman, P. (1969). Introduction to Quantum Theory.}-
Spoljašnje veze
- Nuklearni udarni presjek
- Udarni presjek rasijanja
- Udarni presjek reakcije (-{IUPAC Goldbook}-)
- Udarni presjek sudara (-{IUPAC Goldbook}-)
- -{IAEA}-
- -{BNL}-
- -{PDG}-
- -{ShimPlotWell}-
- ↑ „Od rude do žutog kolača” Шаблон:Wayback, Nuklearna elektrana Krško, 2011.
- ↑ „4.1 FIZIKA NEK-a – Fisija” Шаблон:Wayback, Nuklearna elektrana Krško, e-škola, 2011.
- ↑ „Uvod u nuklearnu energetiku”Шаблон:Мртва веза, Prof. dr sc. Danilo Feretić, 2011.