Vilkinsonova mikrotalasna anizotropna sonda

Извор: testwiki
Пређи на навигацију Пређи на претрагу

Шаблон:Infobox spaceflight-lat

Vilkinsonova mikrotalasna anizotropna sonda (-{WMAP}-), originalno poznata kao Mikrotalasna anizotropna sonda (MAP), bila je svemirska letelica koja je operisala od 2001 do 2010 i merila temperaturne razlike širom neba u kosmičkom pozadinskom zračenju (CMB) – radijacionu toplotu preostalu od Velikog praska.[1][2] Na čelu sa profesorom Čarlsom L. Benetom sa Univerziteta Džons Hopkins, misija je razvijena u zajedničkom partnerstvu između NASA Godardovog centra za svemirske letove i Univerziteta Prinston.[3] Svemirska letelica -{WMAP}- lansirana je 30. juna 2001. sa Floride. Misija -{WMAP}- nasledila je svemirsku misiju -{COBE}- i bila je druga svemirska letelica srednje klase (-{MIDEX}-) u programu NASA Ekplorera. Godine 2003, -{MAP}- je preimenovana u -{WMAP}- u čast kosmologa Dejvida Toda Vilkinsona (1935–2002),[3] koji je bio član naučnog tima misije. Nakon devet godina rada, -{WMAP}- je isključena 2010. godine, nakon što je ESA lansirala napredniju svemirsku letelicu Plank.

Merenja -{WMAP}--a su igrala ključnu ulogu u uspostavljanju trenutnog standardnog modela kosmologije: Lambda-CDM modela. Podaci -{WMAP}--a vrlo se dobro uklapaju u svemir koji je dominiran tamnom energijom u obliku kosmološke konstante. Ostali kosmološki podaci su takođe dosledni i zajedno čvrsto ograničavaju model. U Lambda-CDM modelu svemira, starost univerzuma je Шаблон:Val milijardi godina. Određivanje starosti svemira misijom -{WMAP}--a ima tačnost veću od 1%.[4] Trenutna brzina širenja svemira je (vidi Hublovu konstantu) Шаблон:Val. Sadržaj svemira trenutno se sastoji od Шаблон:Val obične barionske materije; Шаблон:Val hladne tamne materije (Шаблон:Jez-eng-lat) koja niti emituje niti apsorbuje svetlost; i Шаблон:Val tamne energije u obliku kosmološke konstante koja ubrzava širenje svemira.[5] Manje od 1% trenutnog sadržaja svemira je u neutrinama, ali merenja -{WMAP}--a su prvi put otkrila 2008. godine da podaci preferiraju postojanje kosmičke pozadine neutrina[6] sa efektivnim brojem neutrinskih vrsta od Шаблон:Val. Sadržaj upućuje na Euklidsku ravnu geometriju sa zakrivljenošću (Ωk) od Шаблон:Val. Merenja -{WMAP}- takođe podržavaju paradigmu kosmičke inflacije na nekoliko načina, uključujući merenje ravnoće.

Misija je osvojila različite nagrade: prema časopisu Science, -{WMAP}- je ostvario najznačajnije otkriće za 2003 godinu.[7] Publikacije sa rezultatima ove misije bile su prvom i drugom mestu spiska „Super vrućih radova u nauci od 2003”.[8] Od najviše referenciranih radova svih vremena iz fizike i astronomije u bazi podataka -{INSPIRE-HEP}-, samo tri su objavljena nakon 2000. godine, i sva tri su -{WMAP}- publikacije. Benet, Lajman A. Pejg, mlađi, i Dejvid N. Spergel, dva potonja sa Univerziteta Prinston, podelili su Nagradu Šo za astronomiju 2010. za svoj rad na -{WMAP}--u.[9] Benet i naučni tim -{WMAP}--a dobili su Gruberovu nagradu za kosmologiju 2012. godine. Nagrada za proboj u fundamentalnoj fizici za 2018. godinu dodeljena je Benetu, Gariju Hinšou, Normanu Džarosiku, Pejdžu, Spergelu i naučnom timu -{WMAP}-.

Od oktobra 2010. svemirska letelica -{WMAP}- je napuštena u heliocentričnoj grobljanskoj orbiti nakon 9 godina rada.[10] Svi -{WMAP}- podaci su objavljeni u javnosti i podvrgnuti su pažljivoj kontroli. Konačno službeno objavljivanje podataka bilo je devetogodišnje objavljivanje 2012. godine.[11][12]

Neki aspekti podataka su statistički neuobičajeni za Standardni model kosmologije. Na primer, najveće merenje ugaone skale, kvadrapolni momenat, nešto je manje nego što bi model predvideo, ali ta odstupanja nisu izuzetno značajna.[13] Velika hladna tačka i ostale karakteristike podataka su statistički značajnije, i istraživanje se nastavlja na njima.

Reference

Шаблон:Reflist

Literatura

Шаблон:Литература

Шаблон:Литература крај

Spoljašnje veze

Шаблон:Commons-lat

Шаблон:Authority control-lat

  1. Шаблон:Cite web
  2. Шаблон:Cite web
  3. 3,0 3,1 Грешка код цитирања: Неважећа ознака <ref>; нема текста за референце под именом 2003PressRelease.
  4. Шаблон:Cite book
  5. Шаблон:Cite web
  6. Hinshaw et al. (2009)
  7. Шаблон:Harvnb
  8. Шаблон:Cite web
  9. Шаблон:Cite web
  10. Шаблон:Cite news
  11. Шаблон:Cite web
  12. Шаблон:Cite journal
  13. Шаблон:Cite journal