Srebro nitrid

Извор: testwiki
Пређи на навигацију Пређи на претрагу

Шаблон:Chembox-lat

Srebro nitrid je eksplozivno hemijsko jedinjenje, koje ima molekulsku masu od 337,611 -{Da}-, sa simbolom Ag3N. To je crna čvrsta supstanca metalnog izgleda[1] koja nastaje kada se srebrni oksid ili srebrni nitrat[2] rastvori u koncentrovanim rastvorima amonijaka, izazivajući stvaranje diamina kompleks srebra koji se kasnije razlaže do Ag3N. Standardna slobodna energija jedinjenja je oko +315 kJ/mol, što ga čini endotermnim jedinjenjem koje se eksplozivno razlaže do metalnog srebra i gasa azota.

Istorija

Srebrni nitrid se ranije nazivao fulminirajućim srebrom, ali to može izazvati zabunu sa srebrnim fulminatom ili srebrnim azidom, drugim jedinjenjima koja se takođe nazivaju ovim imenom. Fulminatna i azidna jedinjenja se ne formiraju iz amonijačnih rastvora Ag2O.[3] Fulminirajuće srebro je prvi pripremio francuski hemičar Klod Luj Bertole 1788. godine.[4]

Sinteza

Srebrni nitrid se može dobiti rastvaranjem srebrnog oksida ili srebrnog nitrata u koncentrovanom rastvoru amonijaka. U početku se formiraju amidni ili imidni kompleksi srebra, koji se kasnije pretvaraju u srebro nitrid. Da li će se formirati srebrni nitrid ili ne zavisi uglavnom od koncentracije rastvora amonijaka. U rastvoru amonijaka od 1,52 M skoro odmah nastaje srebrni nitrid, dok u rastvoru od 0,76 M ne nastaje nitrid srebra.[5]

Razlaganje rastvora amonijaka srebro(I) fluorida:

𝟥𝖠𝗀𝖥+𝖭𝖧𝟥  𝖠𝗀𝟥𝖭+𝟥𝖧𝖥

Elektroliza amonijačnog rastvora amonijum nitrata pomoću srebrnih elektroda.

Svojstva

Srebrni nitrid je slabo rastvorljiv u vodi, ali se razlaže u mineralnim kiselinama; razlaganje je eksplozivno u koncentrovanim kiselinama. Takođe se polako razlaže na vazduhu na sobnoj temperaturi i eksplodira pri zagrevanju na Шаблон:Convert.[6]

Fizička svojstva

Srebro(I) nitrid formira braon kristale.

Nerastvorljiv u vodi, rastvorljiv u amonijaku, eksplozivno se raspada kada se zagreje.

Hemijska svojstva

Reaguje sa azotnom kiselinom:

𝖠𝗀𝟥𝖭+𝟦𝖧𝖭𝖮𝟥  𝟥𝖠𝗀𝖭𝖮𝟥+𝖭𝖧𝟦𝖭𝖮𝟥

Reaguje sa cijanidima alkalnih metala:

𝖠𝗀𝟥𝖭+𝟨𝖪𝖢𝖭+𝟥𝖧𝟤𝖮  𝟥𝖪[𝖠𝗀(𝖢𝖭)𝟤]+𝖭𝖧𝟥+𝟥𝖪𝖮𝖧

Osobine

Osobina Vrednost
Broj akceptora vodonika 1
Broj donora vodonika 0
Broj rotacionih veza 0
Particioni koeficijent[7] (-{ALogP)}- 0,0
Rastvorljivost[8] (-{logS, log(mol/L}-)) 4,3
Polarna površina[9] (-{PSA}-, Å2) 142,0

Karakteristike

Srebrni nitrid je crna ljuskava čvrsta supstanca koja je slabo rastvorljiva u hladnoj vodi. Rastvorljiv je uz razlaganje u razblaženim mineralnim kiselinama. Eksplozivna reakcija se javlja sa koncentrovanim kiselinama. U vazduhu, razlaganje počinje polako na Шаблон:Convert, a pri temperaturi od oko Шаблон:Convert dolazi do eksplozivnog raspada. Ovo jedinjenje je veoma osetljivo na mehaničke uticaje, čak i u vlažnom stanju. Srebrni nitrid ima kubičnu kristalnu strukturu usredsređenu na lice i entalpiju formiranja od +199,1 kJ/mol.[10] Kristalna rešetka (a = 4,369 A) formira se kroz kubičnu strukturu raspoređivanja srebrnih atoma, u čijim oktaedarskim rupama se nalazi azot.[11]

Bezbednost

Srebrni nitrid se često nenamerno proizvodi tokom eksperimenata koji uključuju jedinjenja srebra i amonijaka, što dovodi do iznenadnih detonacija. Da li će se formirati srebrni nitrid zavisi od koncentracije amonijaka u rastvoru. Srebrni oksid u rastvoru amonijaka od 1,52 M lako se pretvara u nitrid, dok srebrni oksid u 0,76 M rastvoru ne formira nitrid.[3] Srebrni oksid takođe može da reaguje sa suvim amonijakom i formira Ag3N. Srebrni nitrid je opasniji kada je suv; suvi srebrni nitrid je kontaktni eksploziv koji može detonirati pri najmanjem dodiru, čak i od kapljice vode koja pada.[3] Takođe je eksplozivan kada je vlažan, mada nešto manje, a eksplozije se ne šire dobro u vlažnim naslagama jedinjenja. Zbog svoje dugotrajne nestabilnosti, nedetonirane naslage Ag3N vremenom će izgubiti svoju osetljivost.

Srebrni nitrid može izgledati kao crni kristali, zrna, kore ili naslage u obliku ogledala na zidovima kontejnera. Sumnjive naslage se mogu rastvoriti dodavanjem razblaženog amonijaka ili koncentrovanog rastvora amonijum karbonata, otklanjajući opasnost od eksplozije.[1][12]

Druge upotrebe ovog termina

Naziv "srebrov nitrid" se ponekad takođe koristi da opiše reflektujući premaz koji se sastoji od naizmeničnih tankih slojeva metala srebra i silicijum nitrida. Ovaj materijal nije eksplozivan i nije pravi nitrid srebra. Koristi se za premazivanje ogledala i pušaka.[13][14]

Vidi još

Reference

Шаблон:Reflist

Literatura

Шаблон:Литература

Шаблон:Литература крај

Spoljašnje veze

Шаблон:Portal-lat Шаблон:Commonscat-lat


Шаблон:Normativna kontrola

  1. 1,0 1,1 Шаблон:Cite journal
  2. Шаблон:Cite web
  3. 3,0 3,1 3,2 Шаблон:Cite journal
  4. See:
    • Berthollet (1788) Шаблон:Cite book (Procedure for making fulminating silver chalk), Observations sur la physique … , 32 : 474–475.
    • Davis, Tenney L., The Chemistry of Powder And Explosives (Las Vegas, Nevada: Angriff Press, 1998), p. 401. (Originally published in 1941 and 1943 by Wiley of New York, New York.)
  5. Шаблон:Cite journal
  6. Шаблон:Cite book
  7. Шаблон:Cite journal
  8. Шаблон:Cite journal
  9. Шаблон:Cite journal
  10. Georg Brauer (Hrsg.), unter Mitarbeit von Marianne Baudler u. a.: Handbuch der Präparativen Anorganischen Chemie. 3., umgearbeitete Auflage. Band II, Ferdinand Enke, Stuttgart 1978, Шаблон:ISBN, S. 1003.
  11. Шаблон:Cite journal
  12. Шаблон:Cite web
  13. Шаблон:Cite web
  14. Шаблон:Cite web