Rastojanje (teorija grafova)

Извор: testwiki
Пређи на навигацију Пређи на претрагу

Шаблон:Neprovereni seminarski U matematičkoj grani koja se zove teorija grafova, rastojanje između dva čvora u grafu je broj grana u najkraćem putu koji ih povezuje.[1] Takođe, u grafu može da postoji više najkraćih puteva. Ako ne postoji put između dva čvora, na primer ako čvorovi pripadaju različitim komponentima povezanosti, smatra se da je njihovo rastojanje beskonačno.

U slučaju da je graf usmeren, rastojanje d(u,v) izmedju dva čvora u i v je broj grana u najkraćem putu od čvora u do čvora v, pod uslovom da bar jedan takav put postoji. Za razliku od neusmerenog grafa, kod usmerenog grafa ne mora da znači da je d(u,v) isto što i d(v,u), može čak i da se desi da je jedno rastojanje definisano dok drugo nije.


Srodni pojmovi

Metrika grafa

Prema definiciji d(u,v) predstavlja funkciju d:V×VR, koja se naziva funkcija rastojanja, odnosno metrika grafa G. Metrika grafa G ima sledeće osobine:

 1)  d(u,v)0 pri cemu je d(u,v)=0 ako i samo ako je u=v (nenegativnost rastojanja);
 2)  d(u,v)=d(v,u) za svaki par čvorova u,vV (simetričnost rastojanja);
 3)  d(u,w)d(u,v)+d(v,w) za svaka tri čvora u,v,wV (nejednakost trougla);
 4)  d(u,v) je nenegativni ceo broj za svaki par čvorova u,vV;
 5)  ako je d(u,w)1 tada postoji čvor  v, različit i od  u i od  w, takav da važi d(u,w)=d(u,v)+d(v,w). 

Ekscentricitet čvora u, u oznaci ecc(u), je najveće rastojanje od čvora u do svih ostalih čvorova, tj. ecc(u)=maxvVd(u,v).

Dijametar grafa, u oznaci D(G), je najveći ekscentricitet, D(G)=maxuVecc(u).

Radijus grafa, u oznaci r(G), je najmanji ekscentricitet, r(G)=minuVecc(u).

Centar grafa G čine svi čvorovi čiji je ekscentricitet jednak radijusu grafa, analogno tome, periferiju grafa G čine svi čvorovi čiji je ekscentricitet jednak dijametru grafa.[1]

BFS algoritam za nalaženje najkraćeg puta

Ulaz: G=(V,E)(neusmereni povezan graf) i v (čvor grafa G).

Izlaz: Zavisi od primene.

begin
  označi v;
  upiši v u listu; {FIFO lista, privi unutra - prvi napolje}
  while lista je neprazna do
    skini privi čvor w sa liste;
    izvrši ulaznu obradu na w; {ulazna obrada zavisi od primene BFS}
    for sve grane (w,x) za koje x nije označen do
      označi x;
      dodaj (w,x) u stablo T;
      upiši x u listu;
end

Put od korena r BFS stabla do proizvoljnog čvora w kroz BFS stablo najkraći je put od r do w u grafu G.[2]

Vidi još

Референце

Шаблон:Reflist

Spoljašnje veze

Шаблон:Normativna kontrola