Kranijalni indeks

Извор: testwiki
Пређи на навигацију Пређи на претрагу
Kranijalni indeks lobanje, gledano odozgo.[1]

Kranijalni indeks ili cefalični indeks (akronim CICephalic index) je numerička vrednost koja omogućava morfološku procenu i numeričku ekspresiju oblika kranijuma.[2][3] Jednostavno merenje kranijalnog indeksa, danas omogućava kompjuterizovana tomografija, uz klinički prihvatljiva odstupanja.[4][5]

Način izračunavanja -{CI}-

Kranijalni indeks se izračunava kao količnik između maksimalne širine glave (EU-EU) i njene maksimalne dužine (GL-OP )pomnožen sa 100:[6][7]

𝐂𝐈[EUEUGLOP] x 100, u kojoj je:[8]
Maksimalna širina glave (Eu – Eu) - maksimalni biparijetalni dijametar glave izmeren između njenih najprominentnijih lateralnih tačaka (eurion, Eu).[8]
Maksimalna dužina glave (Gl – Op) - maksimalni okcipitofrontalni dijametar glave izmeren između najprominentnijih tačaka čela (glabella, Gl) i potiljka (opisthocranion, Op).[8]

Normalne vrednosti -{CI}-

CI i oblik lobanje — Duga (levo) - CI 71,4; visoka (u sredini) - CI 81; široka (desno) - CI 85.[9]
Kranijalni indeks na karti sveta iz 1896.

Normalna vrednost kranijalnog indeksa varira u zavisnosti od rasne pripadnosti,[10] koja se može odrediti koristeći se morfologijom kranijuma, na osnovu numerički vrednosti kranijalnog indeksa, prikazanih na ovoj tabeli:[2][11][12][8]

Klasifikacija anatomskih kranijalnih tipova.[13][14][15]
Kranijalni tip Kranijalni indeks
Ultradolihocefalija (ultradolihokranija) < 64,9
Hiperdolihocefalija (hiperdolihokranija) 65,0 - 69,9
Dolihocefalija (dolihokranija) 70,0 - 74,9
Mezocefalija (mezokranija) 75,0 - 79,9
Brahicefalija (brahikranija) 80,0 - 84,9
Hiperbrahicefalija (hiperbrahikranija) 85,0 - 89,5
Ultrabrahicefalija (ultrabrahikranija) > 90

Kranijalni indeks daje predstavu o obliku glave fetusa. Može se menjati u različitim situacijama kao što su:

  • brahijalna prezentacija
  • prisutnost blizanačke trudnoće

Uobičajeni raspon CI je promenljiv u zavisnosti od različitih izvora i različitih demografskih grupa.[16] Kao srednja vrednost CI najčešće se uzima 78 (raspon 74-83).[17][18]

Značaj

Kranijalni indeks, predstavlja značajan parametar u dijagnostici jer zajedno sa drugim pokazateljima može ulazati na postojanje nekih kongenitalnih anomalija ploda još u prenatalnom periodu koje postoje kod aneuploidija.[19][20]

Najčešće morfološke anomalije oblika glavice ploda sa teških posledicama po život i zdravlje ploda su mikrocefalija ili hidrocefalus, ali ne sme se zanemariti ni postojanje brahicefalije niti dolihocefalije, koje iako manje značajne u pogledu težine postojanja mogućeg oštećenja ploda mogu imati značajnu ulogu u predikciji hromozomskih aberacija ploda.[21] Шаблон:Citiranje

Izvori

Шаблон:Reflist

Literatura

  • Mirko Kolarski, Prenatalni ultrazvučni skrining drugog trimestra trudnoće u predikciji Daunovog sindroma, doktorska disertacija, Univerzitet u Novom Sadu, Medicinski fakultet, Novi Sad, 2016.

Spoljašnje veze

Шаблон:Normativna kontrola

  1. Шаблон:Cite web
  2. 2,0 2,1 Martin R, Saller K. Lehrbuch der Anthropologie. Vol I-IV. Stuttgart: Fischer; 1957.
  3. M. S. Greenberg, Handbook of Neurosurgery, Thieme Medical, New York, NY, USA, 2001.
  4. Waitzman AA, Posnick JC, Armstrong DC, Pron GE. Craniofacial skeletal measurements based on computed tomography: Part I. Accuracy and reproducibility. Cleft Palate Craniofac J 1992; 29:112-17
  5. Шаблон:Cite web
  6. B. R. Collett, C. L. Heike, I. Atmosukarto, J. R. Starr, M. L. Cunningham, and M. L. Speltz, “Longitudinal, three-dimensional analysis of head shape in children with and without deformational plagiocephaly or brachycephaly,” Journal of Pediatrics, vol. 160, no. 4, pp. 673–678, 2012.
  7. J. Frühwald, K. A. Schicho, M. Figl, T. Benesch, F. Watzinger, and F. Kainberger, “Accuracy of craniofacial measurements: computed tomography and three-dimensional computed tomography compared with stereolithographic models,” Journal of Craniofacial Surgery, vol. 19, no. 1, pp. 22–26, 2008.
  8. 8,0 8,1 8,2 8,3 Шаблон:Cite web
  9. E. S. Crelin, Functional Anatomy of the Newborn, New Haven, Yale University Press, London, UK, 1973.
  10. Koizumi T, Komuro Y, Hashizume K, Yanai A. Шаблон:Cite journal.
  11. Deniker J. Races of Man. London: The Walter Scott Publishing Co; 1913.
  12. Шаблон:Cite web
  13. E. J. van Lindert, F. J. Siepel, H. Delye et al., “Validation of cephalic index measurements in scaphocephaly,” Child's Nervous System, vol. 29, no. 6, pp. 1007–1014, 2013.
  14. L. G. Farkas, J. C. Posnick, and T. M. Hreczko, “Anthropometric growth study of the head,” The Cleft Palate-Craniofacial Journal, vol. 29, no. 4, pp. 303–308, 1992.
  15. T. Koizumi, Y. Komuro, K. Hashizume, and A. Yanai, “Cephalic index of Japanese children with normal brain development,” Journal of Craniofacial Surgery, vol. 21, no. 5, pp. 1434–1437, 2010.
  16. S. Standring, Ed., Gray's Anatomy. The Anatomical basis of Clinical Practice, Churchill Livingstone, Elsevier, 40th edition, 2008.
  17. Gray DL, Songster GS, Parvin CA et-al. Cephalic index: a gestational age-dependent biometric parameter. Шаблон:Cite journal.
  18. Merz E, Bahlmann F. Ultrasound in obstetrics and gynecology. Thieme Medical Publishers. (2005) ISBN:1588901475. Read it at Google Books - Find it at Amazon
  19. C. L. Bendon, F. B. Sheerin, S. A. Wall, and D. Johnson, “The relationship between scaphocephaly at the skull vault and skull base in sagittal synostosis,” Journal of Cranio-Maxillofacial Surgery, 2013.View at: Publisher Site | Google Scholar
  20. M. M. Cohen Jr. and R. E. Maclean, Eds., Craniosynostosis: Diagnosis, Evaluation and Management, Oxford University Press, New York, NY, USA, 2000.
  21. B. L. Hutchison, L. A. Hutchison, J. M. Thompson, and E. A. Mitchell, “Plagiocephaly and brachycephaly in the first two years of life: a prospective cohort study,” Pediatrics, vol. 114, no. 4, pp. 970–980, 2004.View at: Publisher Site | Google Scholar