Brahijalni indeks gležnja

Извор: testwiki
Пређи на навигацију Пређи на претрагу

Шаблон:Interventions infobox Brahijalni indeks gležnja (akronim ABI — eng. ankle-brachial index) je medicinski test kojim se određuje odnos najvišeg pritiska izmerenog na gležnju u odnosu na sistolni krvni pritisak izmeren na nadlaktici.[1] Test je našao široku primenu u dijagnostikovanju periferne olkluzivne bolesti (PAOB), jer je lako dostupan, jeftin, nije rizičan, ima osetljivosti od 95% i specifičnosti od 99% i pokazao se kao dobar za praćenje stanje krvnog suda pre i posle intervencije.[2][3]

Definicija, izračunavanje i vrednosti ABI

Brahijalni indeks gležnja (ABI) — je količnik brahialnog sistolnog pritiska i sistolnog arterijskog pritiska pedalnih arterija (ATA i ATP) koja se izračunava po obrascu:[4][5]

ABPILeg=PLegPArm
gde je:
PLeg — sistolni krvni pritisak pedalnih arterija ili zadnje tibijalne arterije
PArm — najviši sistolni krvni pritisak leve i desne ruke iznad nadlaktice.[6]

Metoda

Za izvođeanje tesat koristi se uređaj koji meri krvni pritisak nakon naduvavanja gumene manžetne manžete, na nadlaktici i gležnju. Uređaj može imati ručno ili digitalno upravljanje sa automatskim elektronskim izračunom krvnog pritska, koji se sastoji od manometarske manžetne, sonde i CW dopler aparata.[7]

Izvodi se tako što se nakon što bolesnik hoda 300 m. tokom 6 min. ili hoda po pokretnoj traci koja se kreće brzine 60 m/min u trajanju od 5 min, meri brahijalni indeks gležnja (ABI).[3]

U ovom testu, koji spada u grupu testova opterećenja — dobijena vrednost se porede prema dole navedenoj klasifikaciji:[8]

Vrednosti ABI i njihova značenja

Težina promena Vrednost ABI
Nekompresibilna arterija
> 1,31
Periferna vaskularna bolest
> 1,21
Normalne vrednosti ABI
> 0.91 — < 1,20
Blaga periferna arterijska okluzivna bolest
0,80 — 0,90
Umerena periferna arterijska bolest
0,5 — 0,79
Teška periferna arterijska bolest ili kritična isheimija donjeg uda
< 0,5

Tumačenje rezultata[3]

  • ABI indeks viši od 0,9 smatra se normalnim (osoba nema značajnu PAD).
  • Vriednost ABI viša od 1,3 smatra se patološkom i upućuje na kalcifikaciju zida arterija, što ukazuje na ozbiljnu perifernu vaskularnu bolest (PVB).[9][10][11]
  • Vrednosti ABI između 1,0 i 1,2 je uredan nalaz, uz indikaciju za primenu kompresivne terapije kod bolesnika sa promenama u venama kao i kod bolesnika sa vrednostima ABI 0,9-1,0.
  • Vrednosti ABI između 0,5 i 0,8 ukazuju na srednje prisutne arterijske promene. U tom slučaju treba primieniti redukovanu kompresivnu terapiju i o daljnjem lečenju konsultovati vaskularnog hirurga a i radiologa.
  • Vrednosti ABI 0,5 i niže ukazuju na teško oštećenje arterijske cirkulacije, kompresivna terapija nije indicikovana, a bolesnik se odmah upućuje vaskularnom hirurgu i radiologu zbog dalje obrade i lečenja.[10][12]

Indikacije[3]

  • varikoziteti donjih ekstremiteta
  • ulceracije na donjim ekstremitetima
  • periferna vaskularna bolest
  • periferna arterijska bolest

Kontraindikacije

Apsolutne kontraindikacije[7]
  • celulitis
  • duboka venska tromboza
  • bolne ulceracije na gležnju
Relativne kontraindikacije[7]
  • fibrilacija atrija (moguće da će se sistolni pritisak teško izmeriti, jer vrednosti mogu značajno varirati kod svakog otkucaja srca)
  • kalcifikacija arterija (mogući lažno visoki rezultati očitanog testa)
  • bolesnici sa dijabetesom, aterosklerozom ili stanjima praćenima edemom potkolenica (mogući lažno visoki rezultati testa)
  • bolesnici sa reumatoidnim artitisom (postoji visoki rizik od bolesti na nivou mikrocirkulacije).[13]

Izvori

Шаблон:Извори

Spoljašnje veze

Шаблон:Medicinsko upozorenje-lat Шаблон:Podnožje