Živa(II) nitrat
Živa(II) nitrat je neorgansko jedinjenje sa hemijskom formulom Шаблон:Chem2 i predstavlja so žive(II) i azotne kiseline (Шаблон:Chem2). Sastoji se od katjona žive Шаблон:Chem2 i anjona nitrata Шаблон:Chem2. U slučaju hidratisanih soli, sadrži i kristalnu vodu Шаблон:Chem2, pa može formirati hidrate poput Шаблон:Chem2.
Bezvodni i hidratni oblici živa(II) nitrata su bezbojni ili beli rastvorljivi kristali koji se ponekad koriste kao reagensi u hemijskim reakcijama. Ovaj spoj se dobija tretiranjem žive vrućom, koncentrovanom azotnom kiselinom. Do sada, ni bezvodni oblik ni monohidrat nisu potvrđeni putem rendgenske kristalografije. [1] Bezvodni materijal je češće u upotrebi.
Živa(II) nitrat je toksična bezbojna ili bela rastvorna kristalna živa(II) so azotne kiseline. Ova materija se koristi za tretiranje krzna. Izlaganje živo(II) nitratu može da proizvede fiziološke bolesti.[2]
Produkcija
Živa(II) nitrat se formira reakcijom vruće koncentrovane azotne kiseline sa metalom živa. Razblažena azotna kiselina bi proizvela živa(I) nitrat. Živa(II) nitrat je oksidaciono sredstvo.
Sinteza
Živa(II) nitrat se dobija direktnim delovanjem azotne kiseline na metalnu živu. Neophodno je raditi sa viškom azotne kiseline kako bi se sprečilo formiranje živinog(I) nitrata Hg2(NO3)2.
Reakcija je sledeća:
U prisustvu vazduha, azotni monoksid se odmah oksiduje u azot-dioksid tamnocrvene boje.
- Rastvaranje žive u vrućoj, koncentrovanoj azotnoj kiselini:
- ili rastvaranje živinog oksida u razblaženoj azotnoj kiselini:
- Oksidacija živinog(I) nitrata vrućom, koncentrovanom azotnom kiselinom:
- Ili oksidacijom kiseonikom u razblaženoj azotnoj kiselini:
- Reakcija žive sa azot-dioksidom:
Posebne reakcije
Sa uream: Kada se u razblaženi rastvor uree doda 1% rastvora živa(II) nitrata, taloži se sledeće jedinjenje:
- CO(NH2)2.Hg(NO3)2·HgO
Fizička svojstva
Živa(II) nitrat formira bezbojne kristale.
Rastvorljiv je u hladnoj vodi zakiseljenoj kiselinom, dok se hidrolizuje u vrućoj vodi. Rastvara se u acetonu.
Formira kristalohidrate sastava Hg(NOШаблон:Sub)Шаблон:Sub•n HШаблон:SubO, gde je n = ½, 1, 2, ili 8.
Hemijska svojstva
- Bezvodnu so dobijamo sušenjem kristalohidrata u vakuumu:
- Raspada se pri zagrevanju:
- Reaguje sa vodom:
- Reaguje sa bazama:
- Ulazi u reakcije razmene:
- U razblaženoj azotnoj kiselini reverzibilno reaguje sa živom:
Upotreba
Živa(II) nitrat se koristi kao oksidaciono sredstvo u organskoj sintezi, kao sredstvo za nitrifikaciju, kao analitički reagens u laboratorijama, u proizvodnji filca i u proizvodnji živinog fulminata. [3] Alternativni kvalitativni Zeiselov test može se izvesti upotrebom živa(II) nitrata umesto srebrovog nitrata, što dovodi do formiranja skarlatno crvenog živa(II) jodida. [4]
Među reakcijama se ubrajaju:
- regeneracija karbonilne grupe; pomešan sa vlažnim silika-gelom, pretvara oksime, hidrazone i semikarbazone u odgovarajuće karbonilne grupe, čak i kada su korišćeni za zaštitu same karbonilne grupe [5]
- nitracija aromatičnih supstrata pod blažim uslovima u odnosu na upotrebu mešavina sumporne i azotne kiseline; na primer, za sintezu pikrinske kiseline [6] (dvostruka funkcija reagensa i katalizatora)
- olefinacija vicinalnih hlorisanih organskih jedinjenja [7]
- titrant za proveru prisustva hlorida u vodi, koristeći bromofenol plavo kao indikator, što je alternativa argentometrijskoj Mohr-ovoj metodi.
- reagens za merkuraiciju (uvođenje žive u supstrat).
Koristi se za pripremu živinog fulminata i kao reagens za dobijanje živinih oksida i drugih soli, kako živinih(II) tako i živinih(I).
Zdravstvene informacije
Jedinjenja žive su veoma toksična. Upotreba ovog jedinjenja od strane šeširdžija i posledično trovanje živom kod tih šeširdžija je uobičajena teorija o tome odakle potiče fraza „lud kao šeširdžija“.
Kao rastvorljiva so žive, živa(II) nitrat se brzo apsorbuje pri gutanju i stoga je klasifikovan kao veoma otrovan. Čak i pri minimalnom kontaktu, udisanju prašine ili dodiru sa kožom, potrebna je hitna medicinska pomoć. U telu pokazuje kumulativna svojstva.
Živin nitrat je veoma štetan za biološku ravnotežu u vodenim ekosistemima. Stoga ne sme dospeti u životnu sredinu.
Kao i mnogi neorganski nitrati, živin nitrat je oksidaciono sredstvo. Zbog toga može reagovati burno ili čak eksplozivno u kontaktu sa zapaljivim organskim supstancama, kao što su ugljovodonici, alkohol, ali i sa redukcionim sredstvima. [8]
U medicini se može koristiti kao lek protiv sifilisa; generalno je dobar antiseptik.
Vidi još
Reference
Literatura
Spoljašnje veze
- -{ATSDR - ToxFAQs: Mercury}- Шаблон:Wayback
- -{ATSDR - Public Health Statement: Mercury}- Шаблон:Wayback
- ↑ Шаблон:Cite journal
- ↑ Шаблон:Cite web
- ↑ Шаблон:Cite web
- ↑ Шаблон:Cite book
- ↑ Surya Kanta De, Synthetic Communications, 2004, Vol34(12) pp2289-2294.
- ↑ United States Patent 2,455,322.
- ↑ United States Patent 4,393,227: Olefinic compounds are made from their vicinally chlorinated organic precursors by dechlorination with metallic magnesium in the presence of a mercury-based promoter, which may be a water-soluble mercury salt or metallic mercury, and of a catalytic amount of iodine.
- ↑ Шаблон:Cite book